Evo kako možete prepoznati znakove vlage u zidovima
Vlažne zidove možete prepoznati po sljedećim znakovima: oljuštenoj boji, otpaloj žbuci, izbijanju soli, odnosno pojavi solnih naslaga, vlažnim mrljama na zidu, pojavi plijesni, neugodnom mirisu vlage i plijesni te osjećaju vlažnosti zida na dodir. U ekstremnim slučajevima vlagu možete vidjeti izravno na površini zida.
Koje metode sušenja zidova postoje?
Na tržištu postoje različite metode sušenja zidova. Bez obzira na to radi li se o sanaciji podruma ili uklanjanju vlage iz zidova u kući bez podruma, primjenjuju se iste osnovne metode sušenja.
Prvu skupinu čine horizontalne barijere:
- Metoda rezanja zida: Troškovi su relativno visoki, a postoji i opasnost od narušavanja statike objekta.
- Injekcijska metoda: Postoje različite varijante ove metode. U prethodno izbušene otvore, bez pritiska ili pod pritiskom, unose se proizvodi na bazi vode ili otapala.
- Zamjena dijelova zida: Ova metoda vrlo je skupa i može uzrokovati statičke probleme, osobito kod svodova.
- Metoda utiskivanja valovitih limova: Moguća je kod zidova debljine do 80 cm, ali može dovesti do velikog opterećenja cjelokupne građevinske konstrukcije.
- Elektrofizičke metode: Na tržištu postoje različite metode, od kojih se većina temelji na načelu elektroosmoze.
Drugu skupinu čine takozvane vertikalne barijere:
- Bitumenske barijere: Nanose se s vanjske strane podrumskog zida.
- Vodonepropusne mortne smjese: Kod ove metode nema dugog čekanja na sušenje.
- Geotekstilni sustavi.
- Površinsko injektiranje s unutarnje strane: Primjenjuje se kada vanjski dio zida nije moguće otkopati.
- Žbuka za odvlaživanje: Može se nanositi s unutarnje i vanjske strane zida, a u većini slučajeva omogućuje sanaciju bez iskopavanja.
Zašto je sušenje zidova potrebno?
Sušenje je potrebno kada su zidovi trajno ili učestalo vlažni. Ako se ništa ne poduzme, građevinska će konstrukcija s vremenom sve više propadati. Soli prisutne u zidu, aktivirane vlagom, uzrokuju oštećenja materijala. Posljedica toga su ljuštenje boje, otpadanje žbuke i postupno propadanje strukture zida.
Takvo stanje može dovesti do različitih posljedica, poput ustajalog i neugodnog mirisa, pojave plijesni te većih troškova grijanja, jer vlažni zidovi gube svoja toplinsko-izolacijska svojstva.
Sušenje zidova prije sanacije
U većini slučajeva zidove je potrebno osušiti prije sanacije. Obične žbuke, kao ni klasične sanacijske žbuke, ne prianjaju pravilno na vlažne ili mokre zidove. Iznimka je žbuka za odvlaživanje, koja se može nanositi izravno na mokre zidove opterećene solima.
Svaka žbuka mora biti dovoljno suha prije nanošenja boje. Ako se boja nanese prerano, postoji opasnost od njezina ljuštenja i ponovnog oštećenja površine.
Često postavljana pitanja o vlažnim zidovima
Kako se može ukloniti vlaga iz zidova?
Vlagu iz zidova možete ukloniti tako da najprije utvrdite njezin izvor ili više mogućih izvora. Najbolji način za to jest analiza zidova. Tek kada se utvrde točni uzroci vlage, moguće je poduzeti učinkovite mjere za njezino uklanjanje i dugotrajnu sanaciju zida.
Može li se vlaga ukloniti samo jednom žbukom?
To ovisi o uzroku vlage. Ako su uzrok oštećene cijevi ili krov koji propušta vodu, najprije je potrebno ukloniti taj problem. Nakon toga na vlažne zidove može se nanijeti žbuka za odvlaživanje, koja omogućuje odvlaživanje zida.
Žbuka za odvlaživanje može se primijeniti i kod kapilarne vlage te kod prodora vode kroz oštećenu vertikalnu izolaciju. Kod kondenzacijske vlage važno je osigurati redovito prozračivanje prostora, a i u takvim slučajevima može se primijeniti žbuka za odvlaživanje.
Sama sanacijska žbuka ne uklanja uzrok vlage. Prije njezina nanošenja zid je u pravilu potrebno osušiti, odnosno omogućiti da se vlaga u velikoj mjeri ukloni iz zida.
Što ne pomaže kod sušenja zidova?
Zaporne žbuke nisu preporučljivo rješenje kod vlage u zidovima. One sprječavaju izlazak vlage prema površini, ali vlaga pritom ostaje zarobljena u zidu. Upravo je to problem jer se, zbog kapilarnog djelovanja, vlaga može nastaviti podizati kroz zid i s vremenom pojaviti iznad područja na koje je nanesena zaporna žbuka.
Nije preporučljivo ni postavljanje obloga ispred vlažnih zidova. Takvim se postupkom problem samo prikriva, dok vlaga i dalje ostaje prisutna u zidu. Zidovi ostaju vlažni, građevinska konstrukcija nastavlja propadati zbog djelovanja soli aktiviranih vlagom, a može doći i do pojave plijesni. Plijesan možda neće biti vidljiva iza obloge, ali njezine spore mogu dospjeti u zrak i predstavljati opasnost za zdravlje.
Na što trebam obratiti pozornost kod sušenja?
Kod sušenja zidova uvijek je preporučljivo uključiti stručnjaka, osobito radi provedbe analize zidova. Ovisno o rezultatima analize, stručnjak bi trebao preporučiti daljnje korake i odgovarajuću metodu sanacije.
Zašto bi sušenje zidova trebali obavljati stručnjaci?
Mnoge metode sušenja, poput rezanja zida ili injektiranja, mogu ozbiljno utjecati na statiku objekta. Kod injekcijskih metoda dodatno se primjenjuju i kemijski proizvodi. Osim toga, sušenje zidova zahtijeva veliko iskustvo jer je svaki objekt različit, a uzroci vlage mogu biti vrlo specifični. Zato bi takve radove uvijek trebali izvoditi stručnjaci.
Kako mogu znati daje li sušenje rezultate?
Za laika su tipični znakovi uspješnog odvlaživanja smanjenje neugodnog mirisa vlage, osjećaj suhoće u prostoriji i poboljšana mikroklima. Ipak, najpouzdaniji način provjere jesu mjerenja vlage koja se mogu usporediti s početnim mjerenjima provedenima tijekom analize zidova.
Koliko košta sušenje zidova?
Cijena sušenja ovisi o odabranoj metodi. Među skuplje metode ubrajaju se rezanje zida i zamjena dijelova zida. Kod ostalih postupaka, uključujući injektiranje, cijena ovisi o primijenjenom sustavu, opsegu radova, površini zida i izvođaču.
Dugotrajno i povoljnije rješenje predstavlja žbuka za odvlaživanje.
